Uzrokuje li stres demenciju? Kako spriječiti štetne posljedice stresa?

U današnje vrijeme veliki broj ljudi nalazi se u izrazito stresnim okolnostima. Gotovo da i ne postoji čovjek koji nije, barem u nekom životnom razdoblju, bio pod stresom. Različite obaveze koje se moraju izvršiti na vrijeme, financsje, briga za druge, porodicu, partnerske veze, otkazi, ispiti…samo su neki od  mnogobrojnih izvora stresa u svakodnevnom životu.

Nakon nekog vremena stres postaje uobičajena pojava. Iako su mnogi čuli o štetnim posljedicama stresa na zdravlje, nekako se u takvim situacijama uvijek lakše voditi mišlju: ˝pa neće baš mene, zasad sam zdrav…˝ ili ˝dok god mogu izdržati, izdržat ću˝ te na taj način samo pojačavaju štetan utjecaj stresa na svoje zdravlje.

Koje su štetne posljedice stresa na ljudsko zdravlje?

Dosad su rađena brojna istraživanja koja su se bavila ispitivanjem uticaja stresa na business-19156_960_720.jpgljudsko zdravlje. Postoje pretpostavke koje dovode u vezu pojavu stresa i mnogobrojnih hroničnih i teških bolesti, no istraživanja koja se bave tim pitanjima još uvijek nisu dala nedvosmislene rezultate. Glavni nalazi potvrđenih israživanja, kao posljedicu stresnih okolnosti u životu, najčešće navode pojavu simptoma poput glavobolje, nesanice, opšte zabrinutosti i razdražljivosti te slabljenje funkcija imunološkog sistema.

Kad se uzmu u obzir nemogućnost izbjegavanja stresora u svakodnevnom životu i polijedice djelovanja stresa na organizam, onda se čini da stres možda i nije toliko opasan. Uostalom, što je malo glavobolje i prehlada u odnosu na savladavanje brojnih antistres tehnika i takozvanog ˝rada na sebi˝ koji traje godinama?

No, što ako ove posljedice nisu jedino što vam stres čini? Što ako emocionalni stres uzrokuje mnogo teže poremećaje?

Dosad postoji mnogo istraživanja koja su se bavila učincima stresa na opšte funkcionisanje uključujući zdravlje, kognitivne funkcije pa i emocionalno stanje. U istraživanju u Švedskoj, autori su pratili uzorak od 800 žena u razdoblju od 1968.-2005.g. gledajući kako je stres djelovao na njihovo zdravlje u pred- i postmenopauzi. Uzorak je praćen u nekoliko vremenskih tačaka. Zanimljiv dio je kako su veliki stresni događaji koje su žene doživjele u svojoj odrasloj dobi utjecali na kasnije funkcionisanje.

Što su uopšte veliki stresori ili stresni događaji?

Prema ovom istraživanju to uključuje velike životne događaje:

  • razvod,

  • smrt partnera,

  • otkaz,

  • ozbiljna dječja stanja – bolesti, zlostavljanja, smrt

  • samohrano roditeljstvo

  • psihička bolest partnera ili brata i/ili sestre

  • alkoholizam kod partnera

  • fizička bolest ili socijalni problemi vezani uz partnera

  • primanje socijalne pomoći

  • otkaz partnera

  • ograničena socijalna mreža

ache-19005_960_720Dakle, žene koje su imale neki od tih događaja u starosti između 38. i 54. godine života  imale su 21% povećan rizik za dojanje Alchajmerove demencije u kasnijoj dobi, a 15% povećan rizik za dobivanje neke druge demencije.

Jedno od objašnjenja ovih rezultata odnosi se na povezivanje djelova mozga odgovornih za pamćenje s hormonom stresa. Kada smo pod stresom, dva područja mozga ključna za učenje i pamćenje, hipokampus i frontalni korteks, preplavljeni su hormonom – glukokortikoidom, koji pomažu našem tijelu odrediti koje reakcije i ponašanja su prioritetna u krizi.

Taj hormon pomaže da se naša snaga i energija usmjere na bježanje ili borbu protiv opasnosti. U tim trenucima tijelo je usmjereno na preživljavanje pri čemu mozak ne troši energiju na nebitne funkcije, poput održavanja veza između neurona i funkcija dosjećanja, već na bijeg ili borbu. Ovakav mehanizam odličan je u situacijama neposredne opasnosti, no u situacijama kroničnog stresa, glukokortikoid donosi mnogo više štete nego koristi. Kao rezultat toga, dolazi do kidanja veza između neurona, težih oporavaka već oštećenih veza i slabljenja kognitivnih funkcija, ponajprije pamćenja.

Može li se mozak oporaviti nakon duljih perioda izlaganja kroničnom stresu?

Naravno, to je pitanje od najveće važnosti u pokušajima prevencije štete izazvane stresom. Dosad je poznato da se neuroni obnavljaju, ali nije poznato u kojoj mjeri. Moguće je da su neuronima u našem mozgu nakon duljih perioda stresa veze pokidane zauvijek, no isto tako je moguće da su se počeli stvarati novi neuralni putevi, a čak i novi neuroni koji će omogućiti mozgu da funkcioniše.

Kako prevenirati štetne faktore stresa na pamćenje?

Stručnjaci preporučuju aktivne i smislene postupke u borbi sa štetnim faktorima stresa na naš cijeli organizam, a najviše mozak. Svjesno opuštanje pomoću kognitivno-bihevioralnih tehnika, redovita tjelesna vježba, socijalna podrška te aktivnosti koje pomažu opuštanju poput bavljenja jogom i meditacijom će sigurno pripomoći u boljem oporavku nakon stresnih događanja.

Naravno, stručnjaci još uvijek nemaju samo jedan odgovor na pitanje kako u potpunosti clerk-18915_960_720.jpgspriječiti pojavu štetnih posljedica stresa budući da su istraživanja u tom području još uvijek nova. Zanimljivo istraživanje s Harvarda pokazalo je da u grupi odraslih ljudi koji su vježbali jogu po tri sata nedeljno u razdoblju od osam nedelja, došlo je do značajnog povećanja sive mase oko hipokampusa, dijela mozga koji je zadužen za pamćenje. U svakom slučaju, tehnike opuštanja i pravilnog disanja imaju pozitivnih učinaka na naše zdravlje.

Svakodnevne stresne situacije ne možemo izbjeći, no u svakom slučaju možemo promijeniti svoj način gledanja na njih i doživljavanja istih. Umjesto konstantne brige oko toga hoće li nam upravo doživljeni stres nepovratno naškoditi, razumnija i isplativija je odluka početi izvoditi vježbe disanja te bavljenje stvarima koje vas opuštaju.

Advertisements

Оставите одговор

Попуните детаље испод или притисните на иконицу да бисте се пријавили:

WordPress.com лого

Коментаришет користећи свој WordPress.com налог. Одјавите се / Промени )

Слика на Твитеру

Коментаришет користећи свој Twitter налог. Одјавите се / Промени )

Фејсбукова фотографија

Коментаришет користећи свој Facebook налог. Одјавите се / Промени )

Google+ photo

Коментаришет користећи свој Google+ налог. Одјавите се / Промени )

Повезивање са %s